Ovim se danom također nastoji potaknuti ljude i vlade da sudjeluju u izgradnji otpornijih zajednica i nacija.

Opća skupština UN-a je 22. prosinca 1989. godine odredila drugu srijedu u listopadu za Međunarodni dan smanjenja prirodnih katastrofa.

Godišnje se na Zemlji dogode stotine elementarnih nepogoda s nesagledivim posljedicama, ljudskim žrtvama i materijalnom štetom. Zadnjih godina se pokazao paradoks modernog vremena – što je veći stupanj tehnološke razvijenosti to je veća izloženost prirodnim katastrofama, a njihovi učinci razorniji.

 Hrvatska, sa 70 država svijeta, od toga 22 europskih, sudjeluje u procesu izrade nacionalnih platformi za smanjenje rizika od katastrofa. Prirodne katastrofe nastaju djelovanjem prirodnih sila, a manifestiraju se kao nastajanje potresa, požara, poplave, suše, snježne lavine, olujnog nevremena, odrona i klizanja tla, orkanskih vjetrova, vulkanskih erupcija…

Jedna od zajedničkih karakteristika prirodnih ugrožavanja, koja se odnosi na većinu njih, je iznenadnost nastanka (npr. potresi, odroni i klizanje tla, požari otvorenog prostora i dr.), iako se kroz znanstvena dostignuća i modernu tehnologiju, danas već može predvidjeti nastanak neke od prirodnih katastrofa po mjestu i vremenu (npr. poplave, uragani, niske temperature, suša, tuča i sl.).

U posljednjih četrdesetak godina dogodili su se ekstremni vremenski, klimatski i hidrološki događaji kao poplave, tropski cikloni i suše u svim dijelovima svijeta. Globalno, u posljednjih dvadesetak godina broj hidrometeoroloških katastrofa se udvostručio. Širom svijeta suše i širenje pustinje ozbiljno prijete preživljavanju preko 1,2 milijardi ljudi koji ovise o zemlji za udovoljavanje svojih potreba.